Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić izjavio je u Trstu da je Centralnoevropska inicijativa (CEI) od ključnog značaja za evropske integracije regiona, ali i za očuvanje stabilnosti i jačanje ekonomske saradnje na Zapadnom Balkanu, istakavši to na prvom panelu Podsticanje duha Centralnoevropske inicijative: bliži u regionu, snažniji u Evropi.
Odgovarajući na pitanje o značaju CEI za proces proširenja Evropske unije, Đurić je ukazao na istorijski značaj ove inicijative i hrabrost njenih osnivača.
Kada pogledamo početke Centralnoevropske inicijative, vidimo koliko je bilo hrabro u vreme gvozdene zavese pružiti ruku saradnje i graditi mostove. Danas nam je takav pristup potreban više nego ikada, rekao je Đurić.
On je naglasio da su inicijative poput CEI ključne za približavanje regiona Evropskoj uniji.
Svaka inicijativa koja približava naš region i druge delove Evrope koji još nisu deo Evropske unije tom cilju – dobra je i potrebna, istakao je šef srpske diplomatije.
Govoreći o evropskim integracijama, Đurić je ocenio da je neintegrisanost Zapadnog Balkana u EU problem i za region i za samu Uniju.
Iskreno govoreći, smatram da je svojevrsna sramota i za naše vlade i za Evropu u celini to što ovaj region još nije integrisan u Evropsku uniju, rekao je on.
Đurić je dodao da Srbija, kao najveća ekonomija regiona, želi članstvo u EU i svesna je neophodnosti sprovođenja reformi.
Svesni smo teških političkih odluka i reformi koje moramo da sprovedemo kako bismo postali članica Evropske unije, naveo je Đurić.
Kao ključne prioritete za ovu godinu, izdvojio je očuvanje mira i stabilnosti, ali i dalji ekonomski razvoj.
Ministar Đurić je istakao i to da CEI ima važnu ulogu u unapređenju infrastrukturne povezanosti regiona.
Projekti poput unapređenja železničke veze od Beograda ka Trstu, preko Hrvatske i Slovenije, upravo su primeri inicijativa koje doprinose boljoj povezanosti i ekonomskom razvoju, rekao je Đurić.
Govoreći na događaju povodom 30. godišnjice Izvršnog sekretarijata CEI, Đurić je naglasio i potrebu ubrzanja evropskih integracija kroz konkretnije korake, poput slobodnog kretanja ljudi, robe, kapitala i usluga.
Uključivanje regiona Zapadnog Balkana u šengenski prostor donelo bi brojne koristi – od ekonomskih do političkih, uključujući i unapređenje međuetničkih odnosa, ocenio je on.
Dodao je da bi takav potez doprineo smanjenju tenzija u regionu.
Slobodno kretanje ljudi doprinelo bi stvaranju pozitivnije atmosfere i smanjenju konfrontacija među narodima u regionu, rekao je Đurić.
Šef Srpske diplomatije podsetio je ovom prilikom i na inicijative predsednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera Albanije Edija Rame za ubrzanje evropskog puta regiona. Zahvalio je Italiji na podršci, kao i ministru spoljnih poslova Italije Antoniju Tajaniju, generalnom sekretaru Centralnoevropske inicijative Franku Dal Masu i predsednici Odbora za spoljne poslove i odbranu Senata Italije Stefaniji Kraksi. Posebno je zahvalio Italiji na zaštiti srpskog kulturnog i duhovnog nasleđa, uključujući i manastira Visoki Dečani.
Centralnoevropska inicijativa neguje raznolikost naših nacionalnih identiteta i predstavlja važnu platformu za saradnju i međusobno razumevanje, zaključio je Đurić.
Na istom panelu učestvovali su i ministarka spoljnih poslova Rumunije Oana Coju, u svojstvu predsedavajuće CEI, ministar spoljnih poslova Ukrajine Andrij Sibiha, potpredsednik Vlade i ministar spoljnih poslova Moldavije Mihaj Popšoj, potpredsednica Vlade i ministarka spoljnih poslova Slovenije Tanja Fajon, ministar spoljnih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković i ministar spoljnih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman.
Region da što pre postane deo šengenske zone, to bi značilo manje tenzija
Ministar spoljnih poslova Marko Đurić izjavio je danas da je u interesu Srbije da region Zapadnog Balkana što pre postane deo šengenske zone, dodajući da bi to značilo znatno manje političkih i etničkih tenzija u regionu.
Đurić je u Trstu, gde učestvuje na obeležavanju 30 godina od osnivanja Izvršnog sekretarijata Centralno-evropske inicijative (CEI), rekao da je glavna poruka Srbije da je ona deo rešenja za probleme u regionu i Evropi i da je ključna za stabilnost regiona.
„Srbija zaista jeste deo rešenja. Ona je ne samo 53 odsto regionalne ekonomije, Srbija je ključna za stabilnost celog regiona. Sa osam zemalja neposredno na svojim granicama, sa životnim interesom da se otvore granice za slobodan protok robe, ljudi, kapitala, usluga“, rekao je Đurić.
On je istakao da je promenjenom ambijentu Evrope više nego ikada potrebna saradnja i jačanje veza i naveo da je u Trstu poručio da je interes Srbije da naš region što je pre moguće postane deo i šengenske zone.
„Da možemo slobodno da prelazimo sve granice zajedničke ekonomske zone i to su razlozi zbog kojih je i predsednik Vučić zajedno sa premijerom Ramom nedavno inicirao ubrzavanje procesa evropskih integracija na naš region“, naveo je Đurić.
Dodao je da bi prihvatanje zemalja regiona u šengenski prostor bilo dobro i za ubrzavanje evropskih integracija.
„Nemamo spoljne granice van EU i šengenskog prostora, što znači da ilegalne migracije više ne mogu ulaziti preko Balkana, a prihvatanjem regiona u šengenski prostor, spoljne granice šengenskog prostora bile bi smanjene za 20 odsto. To je nešto što znači da bi policijske snage koje se koriste za to mogle biti upotrebljene na drugim mestima, na primer za stvarne spoljne granice EU. Za naš region to bi značilo slobodan protok ljudi, znatno manje političkih tenzija, znatno manje etničkih tenzija i veći fokus na ekonomski razvoj“, ukazao je Đurić.
Dodao je da je Trst potencijalno jedna od luka koje su za Srbiju važne pošto njena ekonomija raste.
„Zbog toga smo mi zainteresovani i za revitalizaciju i ubrzavanje razvoja saobraćajnih koridora koji nas povezuju sa Trstom“, rekao je Đurić.
On je ocenio da je CEI platforma važna za Srbiju i podsetio da je ona osnovana na inicijativu Italije, Austrije, Mađarske i Jugoslavije.
Odnosi Srbije i Italije na istorijskom maksimumu
Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić otvorio je danas u muzeju Sartorio u Trstu izložbu Putevima rimskih imperatora, koja je organizovana povodom obeležavanja 30 godina Centralnoevropske inicijative (CEI) i poručio da su odnosi Srbije i Italije na istorijskom maksimumu.
Đurić je rekao da je ova postavka, čiji je cilj da predstavi bogato rimsko nasleđe kroz priču o carevima rođenim na teritoriji današnje Srbije i značaju tog perioda za evropsku civilizaciju, most između kulturnog nasleđa Srbije i savremene evropske saradnje.
On je istakao da je Srbija zemlja izuzetnog istorijskog i kulturnog nasleđa.
Tokom našeg obrazovanja nismo uvek bili u potpunosti svesni koliko se vrednih ostataka Rimskog carstva nalazi na prostoru Srbije. Danas možemo sa ponosom da kažemo da je čitava naša teritorija bogata spomenicima iz rimskog perioda, koji i danas predstavljaju značajne kulturne centre, rekao je Đurić.
On je naglasio i da se pravni sistem Srbije u velikoj meri oslanja na nasleđe rimskog prava, koje je putem Vizantije utkano u srpsku srednjovekovnu državu.
Govoreći o odnosima Srbije i Italije, Đurić je ocenio da se oni nalaze na istorijskom maksimumu i izrazio uverenje da će se dodatno razvijati u političkom, ekonomskom i kulturnom smislu.
Trst ima posebno mesto u srcima mnogih Srba, jer je decenijama predstavljao naš prozor u zapadni svet, poručio je Đurić, dodajući da taj grad danas predstavlja važnu kapiju za buduću saradnju.
Ministar je zahvalio gradskim i regionalnim vlastima, kao i svim institucijama koje su učestvovale u organizaciji izložbe, ističući da će ona imati značajan ođek u regionu.
Gradonačelnik Trsta Roberto Dipijaco zahvalio je Đuriću na poseti i istakao značaj saradnje sa srpskom zajednicom.
Sa srpskom zajednicom nastavićemo da negujemo i unapređujemo ove odlične odnose koje gradimo već 25 godina, rekao je on.
Dipijaco je uručio Đuriću poklon grada Trsta, kao znak prijateljstva i sećanja na posetu.
Izložba Putevima rimskih imperatora deo je šireg programa obeležavanja tri decenije postojanja Izvršnog sekretarijata Centralnoevropske inicijative u Trstu i biće otvorena za posetioce naredna dva meseca.
Postavka kroz multimedijalne sadržaje, fotografije, mape i istorijske rekonstrukcije prikazuje najznačajnije rimske lokalitete u Srbiji, uključujući arheološka nalazišta poput Sirmijuma, Viminacijuma, Feliks Romulijane i Medijane, kao i ličnosti rimskih careva rođenih na ovim prostorima, među kojima se posebno ističe car Konstantin Veliki.
Izložba ima za cilj da približi široj međunarodnoj publici značaj Srbije kao jednog od ključnih prostora rimskog sveta, ali i da ukaže na kontinuitet kulturnog i pravnog nasleđa od antičkog do savremenog doba.
Kroz ovu postavku, Srbija se predstavlja kao važan deo zajedničke evropske istorije i civilizacijskog identiteta, uz poruku da kulturna saradnja ostaje jedan od najvažnijih mostova povezivanja u regionu.