Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović najavila je početak novog investicionog ciklusa u energetici i izjavila da će 30 odsto svih planiranih ulaganja do 2035. godine biti za energetiku, kao i da moramo da započnemo izgradnju prve nuklearne elektrane u Srbiji pre 2035.
Ministarka je najavila početak novog investicionog ciklusa u energetici.
Vučić: Država ulaže 14,4 milijarde evra u energetiku u periodu od 2028. do 2035.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će država u periodu od 2028. do 2035. uložiti najmanje 14,4 milijarde evra u sektor energetike, od čega će 6,5 milijardi evra biti iskorišćeno u proizvodne kapacitete.
„Posebno u gasne elektrane, koje obezbeđuju stabilnu i fleksibilnu proizvodnju. Planirano ulaganje tu iznosi oko 940 miliona evra“, rekao je Vučić na predstavljanju nacionalne strategije „Srbija 2030“ u Palati Srbija.
Vučić je istakao da će država obezebediti dodatnih 1GW električne energije iz gasa, a ujedno će se podsticati privatna inicijativa.
„Može privatno-javno partnerstvo, može privatna inicijativa, ali ne može berzanska cena. Dakle, što bismo mi davali svakome ko može da u banci podigne kredit, da zarađuje na nama? Ne može berzanska cena, nego se sa državom dogovaraš koliko mora da bude niže od berzanske cene, da bi ti država garantovala otkup“, rekao je Vučić.
Dodao je da će sektor energetike najverovatnije zahtevati više novca od planiranog, kao i da je neophodno menjati gasovodni sistem i to od Trupala kod Niša, pa sve do Horgoša.
„Moramo da povećavamo cevi na nivo od 10 milijardi kubnih metara protoka, samo što to mnogo košta, ali to nam obezbeđuje jedan širi dijapazon mogućnosti uvoza gasa, mogućnosti da budemo transferna zemlja i da na transferu zarađujemo za okolne balkanske zemlje, naravno za Mađarsku i za druge zemlje u okruženju“, rekao je Vučić.
On je istakao da država nastavlja da radi na gasnim interkonekcijama sa Severnom Makedonijom, a najverovatnije i sa Hrvatskom.
„Već imamo (gasnu interkonekciju) prema Bugarskoj i prema Bosni i Hercegovini“, rekao je Vučić i dodao da država podiže nova podzemna skladišta gasa.
Predsednik je naveo da se rade i magistralni gasovodi i dodao da gasifikacija Zapadne Srbije trenutno kasni.
Govoreći o izgradnji naftovoda između Srbije i Mađarske, Vučić je istakao da se sređuju papiri za izgradnju deonice od Novog Sada do Alđe i naveo da je naftovod veoma značajan u smislu diverzifikacije izvora snabdevanja.
„Za nas je ovo važno, jer nam trenutno nafta dolazi samo iz pravca zapada, odnosno iz Omišlja, iz JANAF-a, iz Hrvatske“, rekao je Vučić.
Predsednik Srbije je istakao da su projekti izgradnje RHE Đerdap 3 i RHE Bistrica važni ne samo zbog proizvodnje električne energije, već i zbog njenog balansiranja.
„Ne možemo da prihvatamo ni veliki deo obnovljive energije, niti bilo čega bez jačanja reverzibilnih hidroelektrana“, rekao je predsednik Vučić.
„Moramo mnogo više da radimo, moramo da budemo odgovorni i 30 odsto svih ulaganja od plana Srbija 2035. su ulaganja u energetiku. Predsednik je pomenuo, reverzibilne hidroelektrane, velika ulaganja, ali takođe gasne elektrane u Nišu, u Novom Sadu, u Kragujevcu, gde imamo najveći data center u ovom delu Evrope. I sve su to ogromna ulaganja, a pre svega početak izgradnje novog nuklearnog objekta, znači prvog u našoj zemlji“, rekla je Đedović Handanović, u Palati Srbija.
On je rekla da smo hrabro izmenili zakon koji je bio na snazi 35 godina i poručila da moramo da započnemo izgradnju prve nuklearne elektrane pre 2035. godine i dodal da su nam za to potrebna ogromna sredstva od tri milijarde evra.
„I moramo ih obezbediti jer je to čista energija, jer je to sigurna energija, jer je to bazna energija. I ceo svet teži da tri puta poveća nivo nuklearne energije do 2050. godine. Mi ako radimo odgovorno, posvećeno, možemo odmah nakon 2040. da imamo, da li će biti 1.000 mW, 1.200, 1.650, zavisi od tehnologije za koje ćemo se odlučiti, te odluke ćemo tek donositi“, rekla je Đedović Handanović.
Dodala je da se sada uspostavlja nacionalno telo za razvoj nuklearnog programa i poručila da moramo da osnažujemo kadrove i vraćamo naše ljude iz sveta.
„Da ulažemo u obrazovanje nove inženjere, ali i nove mehaničare, građevinare koji će graditi to postrojenje i da snažimo institucije koje će izgraditi ta nova nuklearna postrojenja. Ali da bi sve što u budućnosti budemo novo proizveli, a radi se o 4.600 mW, to je 60 odsto, mi moramo više proizvednih kapaciteta nego što danas imamo u našem vlasništvu da sagradimo. Mi moramo da dovedemo tu struju do građana, do kuća do bolnica, do škola, da nemamo iskakanja, da nemamo prekida u napajanju kao što imamo sada kada nastupe vremenske nepogode, da jačamo mrežu na istoku zemlje na zapadu zemlje“, rekla je Đedović Handanović.
Istakla je da u našu mrežu moramo da uložimo 2,4 milijarde evra.
„Ona nije obnavljana od 70-tih i 80-tih godina. Moramo 13.000 km mreže da rekonstruišemo, 4.000 trafostanica, 1.000 km dalekovoda. Moramo da uložimo u industrijske zone, u Inđiji, u Čupriji, u Beogradu, u Novom Sadu, u Šapcu, u Leskovcu, da bismo mogli da jačamo privredu i privredni rast, ali pre svega da građani imaju sigurno snabdevanje, sigurno napajanje električnom energijom i to nam je mnogo važno. Predsednik je pričao o novim gasovodima, hiljadu novih kilometara gasovoda kroz Srbiju, jer je opet naša gasovodna mreža, 60 odsto naše gasovodne mreže, staro preko 40 godina“, rekla je Đedović Handanović.
Ministarka je naglasila da ćemo graditi i novi naftovod sa Mađarskom, kao i 100 km produktovoda kroz Srbiju da bismo mogli naftne derivate da dopremimo brže i sigurnije i da ne zavisimo od vodostaja Dunava i od vozova kao što je to sada slučaj.
„A videli smo da smo ipak izdržali 100 dana bez kapi nafte da je ušlo u Srbiju. Nismo imali nikakve nestašice i građani sigurno su zahvalni za to, a mi pre svega da nastavimo odgovorno da radimo“, rekla je ministarka.
Naglasila je da je energetika veoma važna za nacionalnu sigurnost jer se ceo svet suočava sa izazovima po pitanju obezbeđivanja energenata, ali i razvoja novih tehnologija.
„Moramo snažno, odgovorno da započnemo novi investicioni ciklus u energetske objekte, u našu energetsku infrastrukturu, u našu mrežu, a sve to da bi se osećali sigurnije, bezbednije, sve to da bi mogli da omogućimo privredni razvoj, da omogućimo razvoj novih tehnologija, da omogućimo rast veštačke inteligencije, digitalne infrastrukture, sve ono što smo do sada čuli, bez energije to je nemoguće. Ratovi se vode zbog energenata, zbog gasa, zbog nafte, a naš energetski sistem je izgrađen 60-toj, 70-tih i 80-tih godina prošlog veka i nakon toga je vrlo malo urađeno i vrlo malo ulagano. Počeli smo to da menjamo odgovorno, hrabro i pre pet godina završili smo Balkanski tok, završili smo gasnu interkonekciju sa Bugarskom, a i završili smo novi termoblok u Kostolcu“, rekla je ona.
Kako je navela, nalazimo se na čvorištu jugoistočne Evrope, ulaganje u energetiku je ulaganje u budućnost i da bismo imali mir, stabilnost i privredni rast, moramo da snažimo našu energetsku infrastrukturu.
„I sada je momenat da završimo ono što smo počeli i da mnogo odgovornije, snažnije i odlučnije uđemo u novi investicioni ciklus posle gotovo 30 godina“, istakla je ministarka.
Skladišta derivata puna, ugovor o nabavci ruskog gasa treba da se produži
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je danas da se Srbija na vreme pripremila i nabavila dodatne količine nafte i gasa i istakla da su skladišta naftnih derivata u celosti popunjena i da ćemo, sa već preduzetim merama države, ako konflikti u svetu ne budu eskalirali, ostatati sigurno i stabilno snabdeveni.
Đedović Handanović je rekla da treba da se produži i ugovor o nabavaci ruskog gasa.
„Obavezne rezerve naftnih derivata povećane su sa 32 dana prosečne potrošnje 2023. godine na 50 dana u poslednje tri godine, a samo smo rezerve dizela koji se u Srbiji najviše troši povećali za oko 72 odsto“, izjavila je ministarka za Novosti.
Kako je rekla, skladišta gasa u Mađarskoj i Banatskom Dvoru su na više od 80 odsto popunjenosti, dok su u Evropi na manje od 30 odsto.
„Početkom godine smo otvorili nove rezerve naftnih derivata u Smederevu i time povećali skladišne kapacitete za blizu 100.000 tona derivata oni se uveliko pune oko 43.000 tona evrodizela je već popunjeno a u dolasku je još 20.000 tona evrodizela, 38.000 tona benzina i više od 8.000 tona kerozina“, navela je ministarka.
Rekla je da će se u narednim danima izaći sa merama koje će država preduzeti kako bi zaštitila ekonomiju, koja je sada pod velikim pritiskom zbog cene energenata.
„Razmatramo različite mere da zaštitimo tržište, kompanije, privrednike poljoprivrednike i građane koje ćemo vrlo brzo predstaviti javnosti“, rekla je Đedović Handanović.
Na pitanje ako se država odrekne dela poreza i akciza, kako će se ta rupa u budžetu zakrpiti, ona je podsetila da je predsednik Aleksandar Vučić rekao da je jedna od mera koja se razmatra smanjenje akcize na gorivo, zašta je potrebno da vlada donese odluku ili čak da se izmeni zakon ukoliko bude potrebno da se akciza smanji za više od 20 odsto.
Kazala je da pregovori između MOL-a i Gasprom Njefta o preuzimanju ruskog udela u NIS-u napreduju i da je o tome razgovarala i sa predstavnicima američke administracije tokom nedavne posete Vašingtonu.
„Tamo sam istakla našu poziciju i spremnost da u svakom trenutku učinimo sve što je do nas da bi se skinuli sa liste sankcija. Rok za završetak pregovora je 24. mart, to je odredila američka Kancelarija za kontrolu strane imovine. Mi smo u pregovorima sa MOL-om oko dodatnih pet odsto udela koje ćemo kupiti, a definisati kroz međusobni sporazum, ali i o pitanjima koje se tiču rada Rafinerije, Petrohemije TE-TO Pančevo. Pregovori su kompleksni, ali naš posao je da branimo interese naše zemlje“, navela je ona.
Kada je reč o gasu, rekla je da mi već više od 10 godina imamo pouzdane isporuke po daleko povoljnijim cenama od tržišnih i dodala da je naša zemlja zahvalna na tome.
„Cene će kao i do sada biti prema naftnoj formuli što je daleko povoljnije nego cena gasa na berzi koja je juče bila i više od 500 dolara za 1.000 kubika. Najskuplji je onaj gas kojeg nema i kao što vidite borba je za svaki kubik gasa na evropskom tržištu. Mi jedini u Evropi nismo uveli sankcije Ruskoj Federaciji. Održali smo dobre odnose sa svim partnerima, pre svega jer je to u interesu naših građana“, navela je ministarka.
Nastavićemo da se vodimo interesima građana pri donošenju odluka i mudrom politikom predsednika Vučića, poručila je Đedović Handanović.